Adnan Brkic

Kratki video prilog sa snimcima munare koja se nalazi uz Nuhefendića džamiju u Prozoru. Ova munara je puno mlađa od same džamije i izgrađena je 1930. godine, ali je u toku Drugog svjetskog rata srušena je šerefe, da bi se se obnovila tek nakon završetka rata. I u toku zadnjeg rata pretrpila je manju štetu, ali puno više je stradala od uticaja vremenskih nepogoda.







Vikipedija o munari: Munara ili Minaret je jedinstven arhitektonski element islamskih bogomolja. Obično je visoka, mnogo veća od ostalih dijelova džamije, sa lukastom krunom na vrhu. Najčešće je napravljena kao samostojeća struktura.
Munara gotovo da nije ni postojala u početnom periodu islama. U nekim od najstarijih džamija, kao što je Velika džamija u Damasku, munare su izvorno služile kao osmatračnice, osvjetljene bakljama. U novije vrijeme, osnovna funkcija je da osigura visok položaj odakle bi mujezinov glas što dalje čuo.
Pouzdano se zna da je prve ezane, tj. vjerski poziv na molitvu, učio Bilal, jedan od istaknutih ashaba, iz prostog razloga što je imao jak glas kojeg je trebalo čuti što više ljudi na što većoj udaljenosti. Zbog toga se već tada upotrebljavao uzdignutiji prostor kako bi glas mujezina dopirao što dalje. Naravno, razmatrajući taj prvi period možemo govoriti samo o naznakama postojanja munare, međutim, sasvim je bilo normalno očekivati da se jedan takav arhitektonski elemenat razvije unutar kasnijih stilskih pojava.
Munara je zbog svoje specifičnosti oduvjek bila izazov arhitektama koji su u njoj vidjeli ne samo funkcionalno rješenje što adekvatnijeg poziva na molitvu već i simboliku postojanosti, stamenosti, uzvišenosti, idealizma, stremljenja ka duhovnom, istaknuti znak islama kojeg možemo prepoznati sa velike udaljenosti. Munara je zbog toga postala neodvojiv dio džamije i istaknut civilizacijski znak islamske arhitektonske prepoznatljivosti.

Prije mjesec dana Prozor je u svojoj historiji, istoriji ili povijesti dobio prvi put turistički info pano, za čije je postavljanje sredstva izdvojila Turistička zajednica Hercegovačko-neretvanskog kantona.  U podružnici Turističke zajednice HNK-a u Prozoru su najavili da će se postaviti  još četiri ovakva panoa.
Ni pun mjesec dana nije proašao kako se i taj prvi pano našao na udaru vandala i primitivaca, pa tako se danas može vidjeti samo postolje bez karte sa turističkom ponudom ovog kantona i ovog grada.
Koliko smo postali jadno društvo, da nam smeta i jedan pano, koji će sutra možda pomoći turistima da nađe još neku turističku destinaciju i ostavi koju marku čovjeku sa ovih prostora.
Žao mi onih Don Kihota koji  snimaju one spotove i čamče po raznim institicijama za koju marku da se plati emitiranje njihovih spotova na BBC-u ili CNN-u, jer sigurno salju pogresnu sliku, nije to prava BiH.

Ovo je Bosna i Hercegovina

Prije

Poslije

Sto ti je kultura

Parkiranje automobila na trotoarima i na samoj cesti, divljanje kroz naseljena mjesta, puštanje preglasne muzike, slika su (ne)kulture vozača u Prozoru. Svaki dan nam dočaraju prizor divljeg zapada, gdje bi se sigurno pravi kauboji i indijanci zastidjeli, jer ovim našim kaobojima i indijancima nisu ni do koljena.
Kultura ostavljanja automobila na mjestima predviđenim za to, skoro pa i da ne postoji. Istina je da u Prozoru i nema baš puno mjesto za parkiranje automobila. Međutim, to ne trabe biti razlog da se vozila ostavljaju gdje god ima slobodan prostor, a pogotovo na zelene površine. Prozor je grad koji i ne obiluje sa nešto puno zelenila, a i ono malo što ima zapušteno je i pokušava se uništiti. Gradski park je već odavno devastiran, pun smeća, bez klupi ... U devastiranju parka pridružili su se i indijanci i kauboji novog doba, pa se često mogu vijedeti automobili parkirani u samom parku, što nikog ne zabrinjava, pa ni policiju.

65. godina Bitke na Neretvi

Moja malenkost

Prosle sedmice u Jablanici je obilježena 65. godina najznačajnije bitke na tlu Bosne i Hercegovine iz Drugog svjetskog rata - Bitke na Neretvi. Svake godine u Jablanicu dođe veliki broj učesnika NOR-a, članova antifaističkih organizacija iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja, ali ove godine broj prisutnih je bio puno veci nego prethodnih godina.
Ceremonija obilježavanja počela je polaganjem cvijeća kod srušenog spomenika žrtvama fašizma iz Drugog svjetskog rata na Makljenu, gdje su održane najveće borbe u toku Bitke za ranjenike.
U sklopu obilježavanja ove bitke gosti su imali priliku vidjeti i muzejsku postavku temateske izložbe "Bitka na Neretvi" Radi se o oružju i uniformama koje su koristili partizani i pripadnici okupatorskih jedinica i domaćih izdajnika, te slikama ranjenika koji su se kretali u koloni iz Zapadne Bosne.
Nakon toga delegacije boraca, državnih institucija, predstavnici nevladinih organizacija i učenici osnovnih i srednjih škola obavili su polaganje vijenaca i bacanje cvijeća u Neretvu.
Centralni dio svečanosti je održan na platou Muzeja "Bitka na Neretvi" gdje je održana svečana akademija koja je počela intoniranjem himne BiH i minutom šutnje kojom je odata počast Vrhovonom komadantu Josipu Brozu Titu i svim poginulim i umrlim učesnicima Bitke za ranjenike. Na svečanoj akademiji su govorili predsjednik Organizacionog odbora Nijaz Skenderagić, član Predsjedništva BiH Željko Komšić, načelnik Općine Jablanica Salem Dedić i predstavnici boračkih udruženja iz BiH, Hrvatske i Crne Gore..
"Danas obilježavamo 65 godina jedne od najhumanijih bitki u historiji ratovanja, poznatoj kao Bitka za ranjenike. Obilježavanjem Bitke na Neretvi, Sutjesci, ZAVNOBiH-a, pa i ovim događajom mi s ponosom prisjećamo naših hrabrih predaka koji su branili i odbranili ovu zemlju, od brojnih okupatora, fašista, a istovremeno ovim skupom želimo poručiti da ne želimo dozvoliti nove ratove, genocide, istrebljenja, i da ćemo u toj borbi imati sve više saveznika i i da ćemo istrajavati do kraja", kazao je Nijaz Skenderagić u svom obraćanju.
On smatra da samo svi zajedno ujedinjeni u veliki antifašistički pokret moramo konstantno suprotstavljati svakodnevnim tendencijama razdvajanja, uništavanja, svega pozitivnog i protiv onih što pozivaju na rušenje zajedništva naših naroda i države Bosne i Hercegovine. On je pozvao sve ljude, antifašiste, građane ove zemlje, bez obzira na nacionalno, stranačko i vjersko opredjeljenje, da zbiju redove i kažu dosta.
U ime domaćina prisutne je pozdravio i zaželio im dobrodošlicu Salem Dedić, načelnik općine Jablanica koji je kazao da svojim prisustvom i odazovom na obilježavanje ovog događaja pokazujemo sebi i drugima da su antifašizam i humanizam, kao naša iskonska opredjeljenja i da mjesta koja ih simboliziraju nisu nestala. On smatra da muzej i srušeni most u Jablanici zaslužuju da budu proglašeni nacionalnim spomenikom, te kao takav dobiju status spomenika o kojem će se država brinuti.
Nakon toga uslijedila su obraćanja predstavnika udruženja boraca NOR-a iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore koji su govorili o značaju samo Bitke na Neretvi, prilikama koje su tada vladale, te o važnosti obilježavanja tog događaja i njegovanju ideja antifašizma, pogotovo među mladima.
Od učesnika obilježavanja godišnjice Bitke na Neretvi najveću pažnju prisutnih je izazvao dolazak i obraćanje Željka Komšića, člana predsjedništva BiH, pod čijim se pokroviteljstvom ova manifestacija i održala. On je kazao da mu je čast da stoji na slavnom dijelu bosanskohercegovačke zemlje i da može da oživi uspomene na hrabre i čestite heroje koji su dali sve od sebe da bi spasili svoje suborce, drugove i drugarice iz kandži fašističkih zločinaca i njihovih domaćih pomagača, četnika i ustaša.
"Mnogo je ispričanih priča, mnogo je sjećanja, ali nažalost, sve je više nipodoštavanja i umanjivanja značaja narodno-oslobodilačke borbe, časne i herojske, koju su vodili svi narodi nekadašnje nam zajedničke države. Ne smijemo zaboraviti i ne smijemo dopustiti da se herojske bitke, poput ove, zaboravljaju, ili, što je još gore, da dopustimo da se iskrivljuje i falsifikuje karakter čitave borbe protiv fašista i domaćih izdajnika", istakao je Komšić u svom govoru.
On je povukao i paralelu sa dešavanjima iz agresije na BiH, pa je kazao da je zadnji rat iznjedrio nove fašiste koji su počinili brojna zlodjela i genocid, pa on smatra da borba protiv fašizma nije okončana.
Nakon obraćanja gostiju održan je kulturno-zabavni program u kojem su učestvovali hor "Mostarkse kiše" iz Mostara i hor Društva "Josip Broz Tito" iz Banja Luke, te brojna kulturno-umjetnička društva.   

Potpisivanje peticije

Svi koji su se zatekli u Jablanici imali su priliku i potpisati i peticiju za usvajanje poslaničke incijative za donošenje Zakona o zabrani neofašističkih organizacija i njihovih simbola, a incijator ove akcije je nevladina organizacija "Gariwo"
"Nevladina organizacija "Gariwo" je do sada prikupila 11.000 potpisa građana Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a danas naših 20 aktivista je u Jablanici sa antifašistima na obilježavanju godišnjice bitke na Neretvi, u želji da prikupimo i njihove potpise koje ćemo već u ponedeljak predložiti parlamentu Bosne i Hercegovine da bismo apelovali na parlamentarce da usvoje ovaj zakon", kazala je Svetlana Broz, predsjednica organizacije "Gariwo".